U 101. godini postojanja, Zagrebački nogometni savez doživio je nešto čime se njegovi članovi posebno mogu ponositi, dva seniorska kluba u najjačem klupskom natjecanju na svijetu – europskoj Ligi prvaka. 

 Dinamo je uvjerljivo, 21. put od osnivanja HNL-a, osvojio naslov a Lokomotiva je drugi put postala druga u državi. Ova sezona je posebna za Lokomotivu jer je drugo mjesto donijelo Ligu prvaka. Lokomotiva je i drugi put u finalu Kupa Hrvatske (finalist u sezoni 2002./2003., kada je osvojila drugo mjesto u HNL-u), a u klubu s Kajzerice nadaju se kako će 1. kolovoza u Šibeniku protiv Rijeke doći i do prvog Rabuzinovog Sunca.

Tomislava Svetinu predsjednika ZNS-a posebno veseli uspjeh zagrebačkih klubova.

Gospodine Svetina, lijepo je završilo ljeto s ovim rezultatima?

- Rekao bih da ljeto lijepo počelo, a ne završilo. Kao ZNS posebno smo ponosni na oba kluba, naviknuti smo na Dinamo, osvajanje trofeja, uspjehe u Europi, a sada je tu i Lokomotiva kojoj nisu predviđali bajnu sezonu. Ali prvenstveno sa svojim igrama i mladošću zaslužili su plasman koji vodi u kvalifikacije za Ligu prvaka.

Lokomotiva je fascinantno odigrala 2020., samo dva poraza u HNL-u.

- Ako se sjećate i da budemo potpuno točni, prije pojave pandemije COVID-19 svi su govorili da Lokomotiva igra najbolji nogomet i da je šteta što se natjecanja prekidaju, a onda se pokazalo da to nije slučajno i da su i na isti način nastavili i u nastavku prvenstva. Imaju dobru igru, dobre igrače i dobrog trenera. Ne treba zaboraviti da kao i Dinamo i Lokomotiva ima kvalitetnu nogometnu školu. Bili su juniorski i pionirski prvaci Hrvatske, imaju niz igrača koji su prošli te mlade selekcije i ovaj rezultat nije slučajan. U konačnici, u te mlade selekcije su došli igrači koji su skautirani, kao što su Tolić, Çokaj, Kastrati i mnogi drugi.

Dinamova škola je također jaka.

- Dinamo je jednostavno izvan hrvatske konkurencije, potpuno druga priča, to je klub europske vrijednosti.

Pandemija koronavirusa dosta je uzdrmala i sport. Kako zagrebački klubovi funkcioniraju u ovoj situaciji, što javljaju ljudi s terena?

- Imali smo situaciju da smo, nakon što su Stožer i HZJZ dozvolili nastavak treniranja, imali silan odaziv djece koja su nastavila s treniranjem i osobno se ne bojim da će ova situacija smanjiti broj djece u klubovima. Mi smo, kao ZNS, dali preporuke a klubovi se drže tih preporuka za zaštitu zdravlja i nismo imali ozbiljnijih situacija. Pratimo, osluškujemo i postupamo u skladu s preporukama Stožera i Hrvatskog nogometnog saveza. Treba živjeti sa situacijom, s koronavirusom i tu će se, uvjeren sam, klubovi, članovi našeg saveza, prilagoditi i nastaviti s kvalitetnim radom.

Novonastala situacija nije samo donijela veću brigu za zdravlje.

- COVID-19 donio je neke druge probleme, kao što su sustav financiranja od strana Grada Zagreba, publike. To su neki drugi problemi koji se tiču svih klubova u svijetu, ne samo zagrebačkih. Mi smo u sustavu sufinanciranja od strane Saveza sportova Grada Zagreba. Imamo 88 trenera podijeljenih klubovima do četvrtog ranga, temeljem kriterija koji su već davno postavljeni, a oni ovise o broju selekcija, plasmanu i to za sada dobro funkcionira. Bilo je jednog smanjivanja iznosa, sukladno nastaloj situaciji, suradnja je korektna i mislim i da SSGZ radi lavovski posao u ovoj situaciji.

Dodatna nesreća za Zagreb bio je i potres u ožujku.

- Podijelili smo sudbinu mnogih sugrađana i trenutno smo izvan prostorija u Frankopanskoj 2 i funkcioniramo iz prostorija NK Trešnjevke. Zgrada u Frankopanskoj bila je obilježena kao neupotrebljiva. Sjećate se one famozne kupole koja se nalazi iznad prostorija ZNS.a čija je prijetnja, a kasnije i skidanje dosta medijski popraćeno? Nažalost, prostor i dalje nije upotrebljiv i mislim da smo vrlo blizu preseljenju u drugi prostor, unutar stadiona u Kranjčevićevoj i tako trajnije riješimo prostor ZNS-a. Prostor koji smo dogovorili s Gradom je više nego dostatan za naše potrebe, bit će i reprezentativan, a uredit ćemo ga vlastitim sredstvima. Kranjčevićeva zaslužuje jedan ozbiljniji pristup, bombonijera u srcu grada. Tu je odigrana prva utakmica pod reflektorom 30-ih godina prošlog stoljeća. Malo gradova u svijetu ima mogućnost da ima tako lijep stadion u centru grada, s takvom prošlošću i mislim da se i Grad i mi moramo potruditi da dolaskom tamo donesemo jedan novi život Kranjčevićevoj koji ona zaslužuje.

Klubovi ZNS-a popravljaju se i s uvjetima za rad.

- Mi smo prošle godine posjetili sve klubove Zagrebačkog nogometnog saveza i napravili analizu, dijagnosticirali stanje sa sportskog, infrastrukturnog, financijskog, pravnog i administrativnog aspekta. Napravili smo i tablicu prioriteta infrastrukturne, prvenstveno umjetne trave. To se poklopilo i s inicijativom HNS-a za sufinanciranje postavljanja umjetne trave u sklopu UEFA - inog projekta HatTrick. Rudeš ima brojnu mladež, a prije desetak godina su svojim sredstvima postavili umjetnu trave, a došlo je vrijeme za novu. Ravnice su jedini klub unutar ZNS-a koji su u zakupu prostora (s Agronomskim fakultetom), nemaju umjetnu travu. Rekli su da će svojim sredstvima napraviti pripremu za postavljanje trave, a onda će HNS sufinancirati postavljanje. Tu su i drugi klubovi koji trebaju umjetnu ili prirodnu travu.

Koji su vam planovi za skoriju budućnost, sljedećih godinu dana?

- Odredili smo strategiju ponašanja i djelovanja, sukladno epidemiološkim kriterijima. Moramo uvijek raditi na poboljšanju kvalitete infrastrukture i stručnog rada, gdje ZNS može biti stjegonoša u stručnom radu, radu s mladima, neovisno o situaciji, jer od rada s mladima, ulaganja u edukaciju trenera i drugih dionika kao što su suci i delegati, hrvatski nogomet živi. Svi oni koji bi trebali održati zagrebački i hrvatski nogomet na poziciji na kojoj se nalazi. Mnogo je tu projekata, kao što je postavljanje tribina u NK Dubravi, Maksimir treba riješiti svoje probleme s tribinama i pomoćnim terenom, ima klubova koji žele proširiti trenutne kapacitete, mnogo je projekata. Priča oko stadiona Dinama je posebna priča, prelazi okvire ZNS-a. Mnogi izazovi su pred nama.

Kada se očekuje ulazak ZNS-a u Kranjčevićevu?

- Trebamo riješiti administrativne stvari s Gradom i vjerujem da će nakon toga početi radovi. Ako sve bude išlo svojim tijekom, očekujemo ulazak krajem 2020. ili početkom 2021. godine.

razgovarao: Igor Capan